Kašmir potječe od koza iz visokih planina Mongolije. Na temperaturi od −30 °C razvijaju iznimno finu poddlaku koja ih štiti od hladnoće — i upravo je ona ono što završi u vašim rukama.
Jedna koza godišnje daje otprilike 150 grama sirovog runa. Nakon što se iz njega izdvoje grube pokrovne dlake, ostane vam manje od šalice vlakana. Zato kašmir stoji koliko stoji, i zato se s njim postupa drugačije nego s ovčjom vunom.
U ovom tekstu prolazimo kroz to odakle kašmir dolazi, kako se dobiva, po čemu se prepoznaje dobra kvaliteta i kako se pravilno njeguje.
Što je kašmir i zašto nije vuna
Kašmirska koza ima dva sloja dlake. Vanjski čine duge, grube pokrovne dlake koje odbijaju snijeg i vjetar. Ispod njih raste poddlaka — mekano, kovrčavo i iznimno fino runo koje životinja stvara kad se dani skrate i temperatura padne.
Samo ta poddlaka je kašmir. Sve ostalo se izdvaja i završava u četkama i tepisima.
Stručno gledano, kašmir nije vuna. Vuna dolazi s ovce, a kašmir je fina životinjska dlaka koze. U propisima o označavanju tekstila vode se kao dvije odvojene kategorije, pa je „kašmir vuna“ izraz iz govora, a ne s etikete.
Zašto je toliko topao? Vlakno je šuplje i vrlo tanko, pa zadržava mnogo zraka po jedinici težine. Rezultat je pletivo koje grije nekoliko puta jače od ovčje vune iste mase, a pritom je gotovo neprimjetno lagano.
Odakle brojka od 5000 metara
Brojku ćete naći u gotovo svakom tekstu o kašmiru, pa vrijedi razjasniti što stoji iza nje.
Najviši kašmirski pašnjaci doista se penju blizu pet tisuća metara, ali oni se nalaze na tibetanskoj visoravni i u Himalaji, gdje pase koza changthangi od čije se poddlake radi pashmina.
Mongolska stada pasu niže. Mongolska visoravan leži uglavnom između tisuću i dvije tisuće metara, a najviši vrh zemlje, Hujten u Altaju, doseže 4374 metra. Ono što mongolskom kašmiru daje kvalitetu nije nadmorska visina sama po sebi, nego raspon temperatura: ljeta preko 30 °C i zime koje redovito padnu ispod −30 °C, a u kotlinama i do −40 °C.
Ukratko: ekstremna zima, a ne metri iznad mora, tjera kozu da razvije finu poddlaku. Zato kašmir iz Mongolije i sjeverne Kine slovi za najfiniji na svijetu.
Kako se kašmir dobiva
Kašmir se ne šiša — češlja se, jednom godišnje.
U proljeće, obično između ožujka i svibnja, koze počnu prirodno gubiti zimsko runo. Tada pastiri ručno prolaze kroz dlaku posebnim češljem i izdvajaju poddlaku prije nego što otpadne. Jedna životinja pritom daje oko 150 grama sirovog runa.
Slijedi odvajanje pokrovnih dlaka, postupak koji se zove dehairing. Od sirovog runa kao upotrebljivo vlakno ostane otprilike trećina.
- 150 g sirovog runa po kozi godišnje
- oko 50 do 60 g čistog kašmira nakon čišćenja
- za klasični ženski džemper treba runo četiri do šest koza, i to godišnji urod
Svjetska proizvodnja sirovog kašmira kreće se oko 15 do 20 tisuća tona godišnje, od čega kao očišćeno vlakno ostane nešto više od 6000 tona. Za usporedbu, ovčje vune se godišnje proizvede oko dva milijuna tona. Kašmir je manje od pola postotka svjetske proizvodnje životinjskih vlakana.
Najveći proizvođač je Kina, prije svega Unutarnja Mongolija, a Mongolija je druga s otprilike devet tisuća tona sirovog runa godišnje.
Po čemu se poznaje kvaliteta
Dva kašmirska džempera na istoj polici mogu se razlikovati u cijeni tri puta. Razlika je u četiri stvari.
Debljina vlakna
Mjeri se u mikrometrima. Da bi se uopće smjelo zvati kašmirom, vlakno u prosjeku ne smije prelaziti 19 mikrometara, a najfiniji kašmir kreće se oko 14 do 16. Što je tanje, to je mekše na koži.
Duljina vlakna
Važnija je nego što se misli. Duga vlakna, od 36 milimetara naviše, čvršće se drže u niti i pletivo se sporije kugla. Kratka vlakna daju jednako mekan opip u trgovini, ali se nakon nekoliko nošenja počnu izvlačiti na površinu.
Ako je kašmir sumnjivo jeftin, a na dodir savršeno mekan, gotovo uvijek je riječ o kratkim vlaknima. Mekoća je tu, ali traje jednu sezonu.
Broj niti
Oznake poput 2-ply ili 4-ply govore koliko je niti upredeno zajedno. Deblje pređe bolje drže oblik i traju duže; jednonitne su lagane i prozračne, ali osjetljivije.
Podrijetlo i obrada
Pažljivo češljanje, temeljito odvajanje pokrovnih dlaka i blaga obrada čuvaju vlakno. Agresivno pranje i kemijsko mekšanje daju trenutačan efekt, a skraćuju vijek komada.
Kašmir i druga vlakna
| Vlakno | Debljina | Toplina | Izdržljivost | Elastičnost |
|---|---|---|---|---|
| Kašmir | 14 – 19 µm | vrlo visoka | srednja | srednja |
| Merino | 17 – 23 µm | visoka | srednja | vrlo dobra |
| Baby alpaka | 18 – 23 µm | vrlo visoka | srednja | slabija |
| Mohair | 23 – 38 µm | visoka | vrlo visoka | dobra |
| Ovčja vuna | 25 – 40 µm | visoka | vrlo visoka | vrlo dobra |
Kašmir je najfiniji i najtopliji, ali ne i najizdržljiviji. Zato se često mješa: kašmir i merino daju mekoću uz čvrstoću, a kašmir i svila pad i sjaj. Ako birate pređu za projekt koji mora izdržati svakodnevno nošenje, mješavina je često pametnija od čistog kašmira.
Više o tome kako uskladiti vlakno s projektom piše u našem vodiču za odabir pređe.
Cijena, i zašto je održivost postala tema
Rast potražnje posljednjih desetljeća promijenio je mongolske pašnjake. Broj grla se od 2000. godine udvostručio na oko 70 milijuna, a omjer ovaca i koza, koji je tradicionalno bio tri prema jedan, danas je gotovo izjednačen.
Koza pase drugačije od ovce — travu čupa zajedno s korijenom, pa se pašnjak teže obnavlja. Prema podacima UNDP-a, oko 70 posto mongolskih pašnjaka danas je u nekom stupnju degradacije, dok o stočarstvu živi otprilike trećina stanovništva.
Odgovor je niz programa održivog ispaše i certifikata, među kojima su najpoznatiji Sustainable Fibre Alliance i The Good Cashmere Standard. Oni prate veličinu stada, dobrobit životinja i stanje pašnjaka.
Kad kupujete kašmir, pitanje nije samo koliko košta, nego koliko dugo ćete ga nositi. Jedan dobar komad koji traje deset godina ekološki je povoljniji od tri jeftina koja se izgužvaju u dvije sezone.
Njega: kako da kašmir potraje desetljeće
- Perite rjeđe nego što mislite. Kašmir se dobrim dijelom osvježi zrakom. Prozračite komad preko noći umjesto pranja.
- Ručno pranje u mlakoj vodi do 30 °C, blagim sredstvom za vunu. Ne trljajte i ne ožimajte — višak vode istisnite kroz ručnik.
- Kemijsko čišćenje nije potrebno. Nježno pranje kod kuće kašmiru najčešće godi više.
- Sušite na ravnom. Mokro pletivo na vješalici izduži se pod vlastitom težinom i više se ne vraća.
- Čuvajte presavijeno na polici, čisto i u zatvorenoj kutiji. Moljci idu na tragove znoja, a lavanda ili cedrovina ih odbijaju.
- Kuglice uklonite češljem za kašmir nakon prve dvije nošnje. Poslije toga pojavljuju se sve rjeđe.
Česta pitanja
Je li kašmir vuna?
Nije. Vuna dolazi s ovce, a kašmir je fina dlaka iz poddlake kašmirske koze. U označavanju tekstila to su dvije odvojene kategorije.
Koliko kašmira daje jedna koza godišnje?
Oko 150 grama sirovog runa, od čega nakon odvajanja pokrovnih dlaka ostane otprilike 50 do 60 grama upotrebljivog vlakna. Za jedan džemper potreban je godišnji urod četiri do šest koza.
Zašto je kašmir tako skup?
Zbog količine. Svjetska proizvodnja očišćenog kašmira je nešto preko 6000 tona godišnje, naspram otprilike dva milijuna tona ovčje vune. Dodajte ručno češljanje i zahtjevno odvajanje dlaka i cijena postane razumljiva.
Bode li kašmir?
Kvalitetan kašmir ne bi smio bosti. Vlakno tanje od 19 mikrometara većina ljudi ne osjeti kao grebanje. Ako bode, obično je riječ o previše kratkih vlakana ili o mješavini s grubljim vlaknom.
Može li se kašmir prati u perilici?
Samo ako je pređa izričito označena kao superwash i ako perilica ima program za vunu. Kod svega ostalog ručno pranje je sigurnije, jer se kašmir filca od topline i trenja.
Koja je razlika između kašmira i pashmine?
Pashmina je kašmir s himalajske koze changthangi, obično još finiji, promjera oko 12 do 15 mikrometara. Naziv označava podrijetlo i finoću, ne drugu vrstu vlakna.
Za kraj
Kašmir je vlakno koje nastaje iz nužde — koza ga razvije da preživi zimu. Sve što se poslije događa, od češljanja u proljeće do klupka na polici, samo je prijenos te topline do vaših ruku.
Zato se prema njemu i ponašamo tako: biramo duga vlakna, radije mješavine za komade koji se nose svaki dan, i savjetujemo ručno pranje umjesto perilice.